Često se zbog straha od zagađenja i hladnoće deca ne izvode i na taj način im se uskraćuje mnogo toga što im je potrebno u razvoju. Marija Montesori je govorila: „Deca najviše upijaju i uče iz onog što ih okružuje. Okolina u kojoj dete odrasta u prve tri godine života presudne su za njegov celokupni razvoj.“ Ako detetu ne omogućimo da izlazi napolje okruženje koje stimuliše njegov razvoj se sužava.
Bebe i malu decu treba izvoditi napolje zimi iako je hladno. Boravak na snegu i hladnoći bi trebao da budu ograničen na 15-20 minuta jer bebe nisu još u stanju da regulišu svoju telesnu temperaturu. Kada je temperatura ispod -9 celzijusovih stepeni ne treba bebe izvoditi napolje. Pored temperature važno je proveriti brzinu vetra i subjektivni osećaj hladnoće.
Da li pri izvođenju napolje bebu treba jako utopliti?
Pregrevanje može da dovede do osipa i bebu treba proveravati da joj nije prevruće. Možemo posmatrati dete i videti napetost i nelagodnost koju kod bebe izaziva pretopljavanje. Dete spontano baca kapu, rukavice, vuče šal ili se vrti i pokazuje da mu je vruće. Od straha da se ne prehladi često mu ne omogućimo da se oseća prijatno i udobno na spoljnjoj temperaturi.
Da li je opasno za bebe napolju kada je vazduh jako zagađen?
Ukoliko je vazduh veoma zagađen preporučuje se skraćivanje boravka deteta napolju. Najniža vrednost PM čestica je u vreme između 11h i 15h, pa u danima kada je zagađenje povišeno, birajte ovaj period za neophodne izlaske. Ukoliko je neophodno izvesti dete napolje, nužno je prekriti bebina kolica pelenom ili zaštitom za kišu. Za stariju decu svakako da pomaže maska ili šal. Treba izbegavajte šetnju sa malim detetom u blizini autobuskih stanica, garaža i parkinga, kao i prometnih ulica. Bebe u kolicima i mala deca su u nivou auspuha automobila i su više izloženi izduvnim gasovima. U vreme saobraćajnog “špica”, odnosno ujutru od 7.30 do 9.30 časova i posle podne od 15.30 do 18 časova je bolje izbegavati izlaske sa bebama i malom decom.
Da li biljke u kući pomažu uklanjanju polutanata?
Neke biljke mogu da imaju pozitivnu ulogu u uklanjanju po jedinih hemikalija i polutanata (ugljen monoksida, ugljen- dioksida, sumpor-dioksida, čađi, pepela..). Neke od njih su aloja , sansevijerija, hlorofitum, fikus gumijevac, spatifilum, bambus palma. Posadite ove biljke u kući i pružite svom detetu malu oazu sa prečišćenim vazduhom ako ga već ne izvodite napolje svaki dan. Ali neka vam ovo ne bude opravdanje da detetu ne omogućite kontakt sa prirodom.
Zašto je važno izvoditi dete u napolje?
Vreme koje porodica provede u prirodi donosi mnogo više dobrobiti nego vreme provedeno u kući. Razvija se znatiželja prema prirodi i svakom šetnjom se dete sa njom povezuje. Svi smo bolje raspoloženi kada udišemo svež vazduh u šetnji pored reke, po šumi ili planini. Naš organizam se regeneriše i umanjuje se štetni uticaj zagađenja. Za šetnju i boravak beba i male djece napolju najbolje je odabrati park ili šumu u kojima je vazduh čistiji. Ukoliko nema mogućnosti za boravak na zelenim površinama treba birati igrališta koja su udaljena od ulica i gužve u gradu. Vikendi treba da budu posvećeni izlascima iz grada, spajanju sa prirodom i spajanju članova porodice između sebe.
Mirjana Lukić – Montesori vaspitač, autor programskog bebisitinga.